<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Beogradske šetnje &#187; 1896.godinaBeogradske šetnje</title>
	<atom:link href="http://beogradskesetnje.rs/tag/1896-godina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://beogradskesetnje.rs</link>
	<description>Just another WordPress site</description>
	<lastBuildDate>Tue, 03 Jun 2014 14:17:23 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.5.1</generator>
		<item>
		<title>Srbija raj siromašnog čoveka</title>
		<link>http://beogradskesetnje.rs/srbija-raj-siromasnog-coveka/</link>
		<comments>http://beogradskesetnje.rs/srbija-raj-siromasnog-coveka/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 27 Mar 2013 15:05:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Beogradski muzički vremeplov]]></category>
		<category><![CDATA[1896.godina]]></category>
		<category><![CDATA[ciganska muzika]]></category>
		<category><![CDATA[Herbert Vivijen]]></category>
		<category><![CDATA[putopis]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://beogradskesetnje.rs/?p=183</guid>
		<description><![CDATA[&#160; Pod nazivom &#8222;Srbija raj siromašnog čoveka&#8220; u Londonu se 1897. godine pojavila knjiga Herberta Vivijena, novinara i putopisca, koji je kao specijalni dopisnik „Morninga stara“ i „Dejli ekspresa“ putovao po Evropi, Africi i Balkanu. U Beogradu je boravio 1896. godine u vreme kada se očekivala „istorijska“ poseta crnogorskog kneza Nikole I Petrovića. Grad je [...]]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<figure id="attachment_198" aria-labelledby="figcaption_attachment_198" class="wp-caption aligncenter" style="width: 494px"><a href="http://beogradskesetnje.rs/wp-content/uploads/2013/03/Knez-Mihailova-Marko-Stojanović-sa-porodicom-i-foto-aparatom-484x428.jpg" rel="attachment wp-att-198"><img class="size-large wp-image-198" alt="U pozadini se vidi kuća Marka Stojanovića, fotograija je napravljena ispred &quot;Srpske krune&quot;" src="http://beogradskesetnje.rs/wp-content/uploads/2013/03/Knez-Mihailova-Marko-Stojanović-sa-porodicom-i-foto-aparatom-484x428.jpg" width="484" height="428" /></a><figcaption id="figcaption_attachment_198" class="wp-caption-text">Knez Mihailova krajem 19.veka, advokat Marko Stojanović sa porodicom</figcaption></figure>
<p>&nbsp;</p>
<p>Pod nazivom &#8222;Srbija raj siromašnog čoveka&#8220; u Londonu se 1897. godine pojavila knjiga Herberta Vivijena, novinara i putopisca, koji je kao specijalni dopisnik „Morninga stara“ i „Dejli ekspresa“ putovao po Evropi, Africi i Balkanu. U Beogradu je boravio 1896. godine u vreme kada se očekivala „istorijska“ poseta crnogorskog kneza Nikole I Petrovića.</p>
<p>Grad je ostavio bolji utisak na gosta nego tokom zime, kada ga je prvi put posetio. Bio je jun, parkovi su bili divni, ulice svetle i čiste, i kako je zabeležio, „opšti utisak bio je udobnost i zadovoljstvo“. Vivijen primećuje kako je Budimpešta koju je prethodno posetio, neuspela imitacija Pariza, a da je Beograd sličan Budimpešti, ali manji čistiji i bolje uređen. Puno je zabeleženih zapažanja tokom boravka o arhitekturi, društvenom životu, običajima i svakodnevnom životu. Citiramo samo dva odlomka iz ove zanimljive knjige koja je korišćena u pripremanju naših programa:<br />
„Kad u Srbiju odete u posetu, odmah se donosi poslužavnik sa jednom ili dvema posudama <em>slatka</em>, jednim sudom za kašičice, iz dva dela (jedan pun a drugi prazan), i izvesnim brojem čaša za vodu. Poslužavnik vam obično prinosi jedna ljupka kći iz kuće, ili, što predstavlja naročitu čast, sama domaćica. Samo u vrlo evropeiziranim kućama poslužiće vas devojka. Od vas se očekuje da uzmete punu kašičicu slatka i popijete gutljaj vode&#8230;“<br />
„Spske pesme su, skoro bez izuzetka, pretežno melanholične. Srbin, mnogo više nego Englez, svoje zadovoljstvo pretvara u tugu. Posmatrajte ga kada sluša cigansku muziku-što je njegovo i moje osećanje najvećeg blaženstva-i možete ga videti utonulog u najmračnije dubine neizrecivog očajanja. On pokriva lice rukama, njiše se tamo-amo i, ako je muzika stvarno uzbudljiva, pušta tihu suzu. Tog trenutka on doseže granicu najveće ljudske sreće&#8230;“<br />
Kakve je emocije kod Vivijena pobudio Beograd, pokazuje iskreno priznanje, zapisano u knjizi, da je postao žrtva njegovog zavodljivog šarma i da se od njega mora odvojiti sa najvećim bolom. „ Ovo je, napisao je, neko novo osećanje: zaljubiti se u jedan grad.“</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://beogradskesetnje.rs/srbija-raj-siromasnog-coveka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
